Tko je napravio analogno računalo prije 2.000 godina?

Antikitera (Antikythera) mehanizam je drevni analogni kompjuter iz 1. stoljeća prije Krista, dizajniran da izračunava položaje zvijezda

Tehnološki artefakti slične složenosti su se pojavili tek u 14. stoljeću, kada su napravljeni prvi mehanički astronomski satovi u zapadnoj Europi. Ovaj stroj posjeduje najstariji poznati mehanizam s zupčanicima i ponekad se naziva prvim analognim kompjuterom.

Svi znamo da su drevni Grci bili među najinteligentnijim ljudima u povijesti. Njihovi impresivni rezultati iz mnogih znanstvenih područja su pomogli u razvoju društva koje znamo danas.

Istraživači navode da je Antikitera mehanizam još jedno od nasljeđa Grčke.

Ne postoji niti jedan sličan instrument koji može usporediti s njim, a ne postoje ni zapisi koji ukazuju da je nešto poput toga ikada postojalo. Da li zaista moguće da su drevni ljudi znali da naprave uređaj složen poput Antikitera mehanizma?

Nakon godina proučavanja, došlo se do zaključka da je Antikitera mehanizam u stvari astronomski kalendar velike preciznosti.

Uređaj je otkriven sasvim slučajno početkom 20. stoljeća, kada je skupina ronioca skrenula s kursa zbog oluje. Oni su stigli do otoka Antikitera, između Peloponeza i Krete, pri čemu su roneći otkrili rimski brod koji je potonuo negdje oko 65. godine prije nove ere. Misteriozni uređaj pronađen u olupini broda.

Antikitera mehanizam je izrađen od drveta i bronce. Njegove dimenzije su 31,5 x 19 x 10 cm. Istraživači vjeruju da je sustav zupčanika bio smješten u drvenu kutiju koja je u potpunosti uništena. Uređaj je imao dvoja vrata, jedna naprijed i jedna nazad, s astronomskim natpisima po čitavoj površini.

Hewlett-Packard i njihov istraživački tim fotografirali su uređaj 2005. godine, a dijelovi koji čine uređaj su analizirani na rendgenu visoke rezolucije u britanskoj kompaniji X-Tek Systems. Ove dvije tvrtke su zajedno sa sveučilištima u Cardiffu, Ateni i mnogim drugim mjestima pokrenuli Istraživački projekt Antikitera mehanizma.

Istraživači navode da je analiza pomogla prilikom određivanja točne namjene uređaja.

Prednji zupčanik je računao položaj Sunca i Mjeseca u zodijaku i radio kao kalendar od 365 dana koji se mogao podešavati za prijestupne godine, dok su zadnji zupčanici prikazivali dva astronomska ciklusa, koji su se između ostalog koristili za predviđanje pomrčine Sunca i Mjeseca.

Znanstvenici su uspjeli identificirati ukupno 30 ručno napravljenih zupčanika, a vjeruje se da ih fali bar još 7.

Dakle, Antikitera mehanizam je nešto potpuno vanvremensko, kao da ne pripada razdoblju povijesti iz kojeg potječe, a istraživači su još uvijek u šoku kako je drevni čovjek uspio napraviti tako komplicirani uređaj. Prvi jednako složeni mehanizam je napravljen tek u srednjem vijeku, kada je napravljen prvi mehanički sat.

Jasno je da su kalendari bili ekstremno značajni u drevnim društvima, ne samo zbog religije, već i zbog poljoprivrede. Pomračenja Sunca i Mjeseca su se često smatrala proročanstvima.

Dakle, tko je napravio mehanizam?

Istraživači nisu sigurni tko je odgovoran za dizajn i izgradnju Antikitera mehanizma, a neki nagađaju da je njegov mogući izumitelj možda Hiparh (190.-120. godine pne).

Hiparh je bio geograf, matematičar i astronom, a njegova otkrića su napravila revoluciju u astronomiji. Hiparh je zabilježio 850 zvijezda i klasificirao ih po blistavosti kao što to astronomi čine danas.

Mogao je izmjeriti godinu s greškom od 6,5 minuta, otkrio je precesiju ravnodnevice, izračunao je udaljenost Mjeseca od Zemlje s velikom preciznošću i razvio teoriju koja objašnjava nepravilno kretanje Mjeseca zbog njegove eliptične orbite. On je naslijedio Eratostena u Aleksandrijskoj knjižnici.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(webtribune.rs,youtube.com/uredio:nsp)