Sol nije neprijatelj vašeg srca, već nešto drugo, mnogo gore

Prije neki dan ste kupili vrećicu prženog kikirikija, osjećajući kako vam ide voda na usta dok razmišljate o slanom blaženstvo, a kad ste stigli kući shvatili ste da ste slučajno kupili neslanu verziju?

Postoji samo par stvari manje ukusnih od neslanog kikirikija. Najvjerojatniji razlog zašto vam se to dogodilo je uporna kampanja medicinskih stručnjaka o tome kako sol nije dobra i kako ona povećava krvni tlak i što sve ne, ako ne pazimo na unos ove namirnice.

Ali da li je to istina? Nova studija objavljena u Američkom časopisu kardiologije, provedena je od strane James O’Keefea i Jamesa DiNicolantonio, koji su otkrili da je šećer, a ne so – pravi neprijatelj srca.

O’Keefe je izjavio da je “najgori demon u našoj prehrani koji nas čini bolesnim, debelim, depresivnim i nezdravim zapravo – šećer!

On je obrazložio izjavu činjenicom da nas šećer čini gladnima sve vrijeme i teži povećati našu želju za slatkišima.

“Ako bih mogao precizirati jedan jednostavan savjet zahvaljujući kojem bi ljudi radikalno poboljšali svoje zdravlje, to bi bio taj da se ne jede ništa s dodatkom šećera”.

Zašećerena jela i pića bi se trebal prodavati zajedno s upozorenjem o njihovoj štetnosti, kao ona na kutiji cigareta, kaže vodeći nizozemski zdravstveni stručnjak Paul van der Velpen.

On i mnogi znanstvenici kažu da je šećer najopasnija droga današnjice, prvenstveno jer je lako dostupan, uzima se u velikoj mjeri, a ljudi uopće nisu svjesni njegovog zastrašujućeg utjecaja.

“Iako se upozorenja o štetnosti šećera čine pretjerana, šećer kao droga uništava više ljudi nego druge tvari zajedno – ističe Velpen.

On navodi razna istraživanja koja potvrđuju štetnost šećera kao izazivača dijabetesa, srčanog udara, pretilosti, i karcinoma. Također, studije potvrđuju da šećer, poput svake druge droge, otupljuje okus i povećava želju za još većim količinama.

Dakle, kako to da je sol optužena kao zločinac?

Davne 2001. godine, Nacionalni istitiuti za zdravlje su objavili često citirano istraživanje nazvano DASH – natrijum istraživanje, u kojem je otkriveno da su sudionici koji su konzumirali manje natrija nego kontrolna skupina imali niži tlak. To istraživanje je stavilo sol na vrh liste za odstrel, ali ispostavilo se da druga istraživanja nisu uspjela proizvesti jednak rezultat.

Neki stručnjaci danas predlažu da je uskraćivanje soli zapravo loše za naše zdravlje. Oni kažu da je našem organizmu potreban natrij, jer ako ga nema, bubreg luči enzim po imenu renin koji može dovesti do hipertenzije. Neka istraživanja su pokazala da niske razine natrija zapravo mogu povećati rizik od srčanog udara.

Na kraju, izgleda je fer spomenuti da je argument “jedite manje soli” kontroverzan i da je veza između soli i srčanih bolesti slabija nego što dužnosnici američkog javnog zdravlja vjeruju. Osim ako nemamo neku posebnu osjetljivost, ne bismo trebali odreći slanog kikirikija. Hvala bogu.

Novo istraživanje pokazalo: “Ozloglašena” sol ipak nam u nečemu pomaže

Sol, ozloglašena po svom utjecaju na zdravlje, pomaže u borbi protiv infekcija, pokazalo je novo istraživanje.

Unos više soli u organizam može pomoći tijelu da se izbori s infekcijama, pokazalo je novo istraživanje koje će potpiriti raspravu o dobrim i lošim stranama soli koja unesena u prevelikim količinama izaziva povećanje tlaka i slijedom toga povećani rizik srčanog i moždanog udara.

Sol je važna za metabolizam odnosno, ravnotežu tekućina u tijelu, formiranje kostiju, živčani sustav i probavu, a prema njemačkim i američkim znanstvenicima i za imunosni sustav.

Već je ranije poznato da organizam višak soli skladišti u koži a znanstvenici su utvrdili da se ioni natrija nakupljaju na mjestu kožnih infekcija izazvanih bakterijama kod ljudi i miševa.

Znanstvenici su, prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Cell Metabolism, pokazali na miševima da sol jača imuni odgovor.

“Skladišta soli omogućavaju koži da se obrani od mikroba”, kaže voditelj istraživanja Jonathan Jantsch s instituta za kliničku mikrobiologiju sveučilišta Regensburg.

Sol aktivira imunosne stanice markofage koji ubijaju uzročnike zaraze.

To otkriće ne treba koristiti kao izliku za povećanu konzumaciju soli, kaže Jantsch.

“Oni koji unose previše soli i dalje su izloženi riziku razvoja kardiovaskularnih poremećaja”, dodaje.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje unos do pet miligrama soli dnevno i ističe da smanjeni unos soli smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara.

Danas ljudi prosječno unose 10 miligrama soli dnevno.
 
(index,webtribune/uredio:nsp)