George Soros protiv Henrya Kissingera – Dvije vizije američkih odnosa s Rusijom

Prije točno mjesec dana se u svojoj vili izvan Moskve, Novo Ogarjovo, ruski predsjednik Vladimir Putin sastao s bivšim američkim državnim tajnikom i savjetnikom za nacionalnu sigurnost, Henryem Kissingerom

Jasno je da ostarjeli američki strateg nije u Moskvu doputovao kao turist, posebice ako uzmemo u obzir da je Kissinger bio jedan od autora politike detanta u američko-sovjetskim odnosima. Osim toga, važno je naglasiti da je Kissingeru ovo samo jedan u nizu privatnih posjeta Moskvi u vrijeme Putinovog predsjedničkog mandata.

Vladimir Putin i Henry Kissinger se redovito susreću i u Moskvi i na marginama velikih svjetskih foruma i konferencija, a mnogi će se iznenaditi kada vide kompletan popis njihovih susreta objavljen na službenoj stranici Kremlja.

Što su točno govorili Putin i Kissinger, nitko ne zna, a treba dodati i da se nakon razgovora s Putinom bivši američki državni tajnik sastao i s čelnikom Izvršnog ureda ruskog predsjednika, Sergejom Ivanovim, bivšim sovjetskim obavještajcem iz Lenjingradskog kružoka, čovjekom koji uživa najveće Putinovo povjerenje.

Nakon sastanka s Ivanovim u službenom priopćenju stoji “kako se vodila iskrena i otvorena rasprava prvenstveno o trenutnom stanju rusko-američkih odnosa”.

Svima je jasno da je Kissinger Moskvu posjetio s posebnom zadaćom i da je od Vladimira Putina osobno htio čuti stvari koje će prenijeti Washingtonu. Ovakav posjet ne treba čuditi, obzirom da Vladimir Putin ne razgovara s američkim dužnosnicima koji nisu njegovog ranga, nego ih upućuje ruskim kolegama. Iznimke su rijetke, kao kada se u svibnju prošle godine susreo s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryiem u Sočiju.

Posljednji susret Putina i Kissingera u Kremlju se dogodio u listopadu 2013. godine, uoči ukrajinske krize, a i tom prilikom Kissinger nije propustio razgovarati s Ivanovim, prenosi službena stranica Kremlja.

Iako su mnogi ovaj susret protumačili kao dogovor između Washingtona i Moskve o pitanjima Sirije i Ukrajine, malo je vjerojatno da je bivši američki državni tajnik imao ikakve ovlasti da dogovara nešto s Putinom.

Međutim, važno je napomenuti da je Kissinger uvijek tvrdio da zaoštravanje odnosa s Rusijom za Ameriku nije dobra stvar i da bi Bijela kuća trebala preispitati svoje stavove o tom pitanju.

S druge strane imamo George Sorosa, američkog milijardera i takozvanog “filantropa”, vjerojatno najzaslužnijeg što je Barack Obama izabran za američkog predsjednika. Naime, postoji fotografija iz rane faze predizborne kampanje Baracka Obame na kojoj se vidi i George Soros, ali se kasnije više nije pojavljivao u društvu budućeg američkog predsjednika, pretpostavljajući da bi to moglo biti kontraproduktivno na izborima.

Soros i Kissinger zastupaju potpuno suprotne stavove o Rusiji i američko-ruskim odnosima, što su primijetili i u Moskvi. Nema sumnje da je Kissinger s Putinom razgovarao o Siriji, te da je to bila glavna tema razgovora.

Od početka rata u Siriji je poginulo više od 250 000 ljudi, a preko četiri milijuna je izbjeglo izvan granica domovine. Samo u Turskoj ih ima skoro dva milijuna, od kojih su mnogi pobjegli u Europu i time izazvali najozbiljniju migracijsku krizu od Drugog svjetskog rata.

Europol: “ISIL – glavna prijetnja europskoj sigurnosti”

Osim toga, ova humanitarna katastrofa je uzrokovala i “najznačajniju terorističku prijetnju u posljednjih 10 godina”, kako je 25. siječnja upozorio Europol. Agencije za provedbu zakona Europske unije su također primijetile da napadi u Parizu 13. studenoga 2015. godine pokazuju da ISIL terorističkim operacijama širi svoj utjecaj u cijelom svijetu. Postoji opravdana sumnja da će ovih napada u budućnosti biti još.

George Soros: “Glavna prijetnja – Rusija”

Međutim, nisu baš svi uvjereni da je barbarski ISIL najveća prijetnja svijetu. George Soros je rekao “kako ISIL predstavlja prijetnju i Zapadu i Istoku, ali da tu prijetnju ne treba precjenjivati”.

“Iako teroristički napadi džihadista ulijevaju strah, ta se prijetnja ne može se usporediti s prijetnjom koja dolazi od strane Rusije”, rekao je Soros.

Otprilike na istom tragu piše i viši savjetnik u Centru za analizu za europsku politiku (CEPA) u Washingtonu, Janusz Bugajski, koji za Jutarnji list piše “kako su trenutno dvije najveće prijetnje svjetskoj stabilnosti Bashar Al-Assad, koji guši unutarnju demokratsku oporbu u Siriji, te Vladimir Putin koji šalje izbjeglice u Europsku uniju i tako je želi podijeliti i uništiti”.

George Soros smatra da su SAD i europski lideri napravili ozbiljnu pogrešku gledajući u Rusiji potencijalnog saveznika u borbi protiv “Islamske države”.

“Stvarni cilj Putina je raspad Europske unije, a najbolji način da se to postigne je preplaviti Europu milijunima izbjeglica iz Sirije”, kaže mađarsko-američki filantrop, milijarder, a za mnoge spekulant i prevarant George Soros.

Ovdje vidimo koliko se podudaraju izjave raznoraznih analitičara i stručnjaka koji kao papagaji ponavljaju Soroseve fraze, iako postoje brojne indicije da upravo Sorosevo “Otvoreno društvo” i razne nevladine udruge povezane s njim stoje iza plimnog vala izbjeglica iz Turske, koji su više od tri godine živjeli u tamošnjim izbjegličkim kampovima i krenuli put Europe tek nakon vješto pripremljenog terena za njihov dolazak.

George Soros je rekao i da je ruska intervencija u sirijskom sukobu strateški promašaj, jer su se pogoršali odnosi Moskve i Turske.

Erdogan: “Moj problem su Kurdi, ne ISIL”

Dok se Rusija bori protiv “Islamske države”, Turska je odlučila testirati snagu NATO saveza i svojih partnera obaranjem ruskog zrakoplova. Iako je riječ o agresiji, Europljani su sklopili sporazum s Turskom o izbjeglicama i sljedećih deset godina ćemo Ankari slati milijarde dolara ni za što, a Erdogan bi trebao spriječiti izbjeglički val prema Europi. Istina je da Turska nije učinila ništa i da se protok izbjeglica ne smanjuje.

Očito je da Erdogan želi vratiti staru slavu Osmanskog carstva i zemlju pretvoriti u regionalnog lidera. On to i ne skriva. Tijekom posjete šefa Palestinske samouprave Mahmouda Abbasa Ankari, Erdogan ga je dočekao okružen sa 16 vojnika odjevenih u odore osmanskih janjičara.

Oporbeni zastupnik turskog parlamenta je tada izjavio da se Erdogan teroristima “Islamske države” koristi za njegov obračun sa sirijskim Kurdima, jer se ne usuđuje u Siriju ući s turskim kopnenim snagama.

Dakle, tzv. “strateški neuspjeh” Rusije u Siriji, kako ga naziva Soros, nije ništa više od pokušaja da se ugodi Turskoj.

Turska strahuje da će zbog jačanja suradnje između sirijskih Kurda i Rusije utjecaj Turske biti oslabljen. O tome svjedoči i izvješće obavještajne zajednice Sjedinjenih Država predočeno nedavno u Kongresu.

U tom izvješću se navodi da se Erdogan više bavi uništavanjem Kurda, nego terorista “Islamske države”. No, s druge strane, izvješće od svih kopnenih snaga koje se bore protiv ISIL-a Kurde naziva “najboljim borcima”. Dakle, Washington ih podržava, što je izazvalo Erdoganov bijes i oštar napad na Washington. Turski predsjednik je uputio ultimatum Americi i tražio da se konačno izjasni tko su im saveznici – Kurdi ili Turska. Kasnije je Erdogan optužio Sjedinjene Države da su regiju “utopili u moru krvi”.

Henry Kissinger: “Glavna prijetnja – vakuum državne vlasti”

Sada se vratimo da bivšeg američkog državnog tajnika, Henrya Kissingera, koji i sam nije bez grijeha, ali ga se nikako ne može usporediti s aktualnom administracijom i elitom u Sjedinjenim Državama u proteklih 25 i više godina.

I dok je sa Sorosem sve jasno, Henry Kissinger, američki državni tajnik u Nixonovoj administraciji, prošlog mjeseca je posjetio Moskvu, gdje je održao predavanje u “Zakladi Gorčakov”.

U svom govoru Kissinger je rekao: “Sada najveće prijetnje dolaze iz propalih država i sve većeg broja nekontroliranih teritorija”.

“Ovo proširenje vakuuma vlasti ne može biti zaustavljen od strane bilo koje države, nego samo suradnjom između Sjedinjenih Država, Rusije i drugih velikih sila”, rekao je Henry Kissinger.

Zato je Kissinger bio iznenađen odlukom Obamine administracije za povećanjem vojne potrošnje u Europi, više od četiri puta, dok je proračun za borbu protiv “Islamske države” uvećan samo za 50%. Te odluke pokazuju da Obami nije prioritet borba protiv terorizma, što je i ruski stav.

Prema Kissingeru, “multipolarni svjetski poredak je u nastajanju, a Rusiju, prije svega, treba promatrati kao bitan element nove globalne ravnoteže, a ne kao prijetnju Sjedinjenim Državama”.

“Europska inicijativa povjerenja”, pokrenuta 2014. godine kako bi se “umirili američki saveznici” i poručilo im se da će njihova sigurnost i teritorijalni integritet kao članica NATO saveza “biti zaštićeni”, omogućava Sjedinjenim Državama da pošalju još vojnika i vojne opreme u Europu.

S druge strane, to je u suprotnosti s ugovorom između Rusije i NATO saveza iz 1997. godini, prema kojem se obje strane obvezuju da neće koristiti velike kontingente na granicama između Rusije i zemalja članica NATO saveza.

Prioriteti su jasni

Sudeći prema ponašanju Obamine administracije, Sorosev stav je bliži onome kojeg zastupaju Bijela kuća, Pentagon i NATO. Soros samo izjavljuje i putem svojih nevladinih udruga, agencija i medija promovira stavove jastrebova Washingtona, koji su ostali bez utrke u naoružanju iz vremena Hladnog rata, što je izravno bilo povezano s izdašnim vojnim proračunima.

Kissinger je i u tom slučaju pokazao da je moguće pregovarati čak i s tako teškim suparnicima kao što su bili SSSR i Kina, a često nudi uravnotežen i razuman pristup. No, upitno je hoće li ga “demokrat” Obama poslušati, jer su interesi jastrebova iz Washingtona, vojno-industrijskog kompleksa i spekulanta Georga Sorosa iznad zdravog razuma.

Općenito, prioriteti svih strana u sukobu su jasni. Erdogan se bori protiv Kurda i za to ne bira načine. Europa stenje pod pritiskom izbjeglica, a SAD jačaju vojnu prisutnost u Europi pravdajući to mantrom “opasnosti od ruske agresije”. Rusija za sada prilično dobro odrađuje posao uništavanja terorističkih skupina i ovakvu inicijativu, kao što je bio posjet Henrya Kissingera Moskvi, ma od kojih krugova iz Sjedinjenih Država došla, uvijek treba pozdraviti.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)