Počelo je? Kina gradi prvu ‘vojnu’ bazu u Africi

Kina ubrzano gradi vojnu bazu na somalijskom poluotoku, koje je inače poznato i kao Afrički rog ili kapija Afrike

Tijekom sastanka u Pekingu zapovjednik Generalštaba Kineske narodne Armije Fang Fenghuej zahvalio se svom džibutijskom kolegi na pomoći u izgradnji, koju ova zemlja pruža Kini.

To je već drugi susret visokih vojnih dužnosnika u posljednjih mjesec dana. Krajem studenog, Džibuti je posjetio zamjenik predsjednika Središnjeg vojnog komiteta NRK Fan Changlong.

Prema pisanju zapadnih medija, izgradnja kineske baze u inozemstvu bila je osnovna tema ovih pregovora.

Inače, predsjednici Kine i Džibutija, Xi Jinping i Ismail Omar Gele, postigli su sporazum o bazi još u prosincu 2015. godine, a u siječnju 2016. službeni predstavnik kineskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je da će baza “osigurati logističku potporu za kineske vojne brodove koji sudjeluju u operacijama protiv gusara”.

Buduću bazu u Džibutiju službeni Peking ne naziva “vojnom”, nego “bazom za pružanje materijalno-tehničke podrške”.

Znanstveni suradnik Centra za međunarodne odnose na kineskom Institutu za komunikacije Jang Jena za “Sputnik” kaže da je baza u Džibutiju od strateške važnosti za Peking, ali da to nije vojna baza u običnom smislu riječi.

“Trenutno Kina aktivno gradi oceansku flotu, stoga su logistička i tehnička podrška neophodne kako bi ratna mornarica ostvarivala svoje zadatke na oceanu”, objašnjava on. Ali trebalo bi imati u vidu da je u ovoj afričkoj zemlji raspoređeno 800 pripadnika kineske mirovne misije.

Doduše, ni kinesko Ministarstvo obrane ne negira činjenicu da će baza osigurati podršku i ovim vojnicima. Osim kineskih vojnika, u Džibutiju se nalaze francuska, kao i američka vojna baza.

Također, u toj zemlji su raspoređeni japanski, njemački i španjolski vojnici. Amerikanci su stigli u Džibuti 1999. godine, i sada vrlo često koriste ovaj teritorij za osiguravanje vojnih operacija u Jemenu i Somaliji, prije svega za nanošenje udara po teroristima pomoću bespilotnih letjelica.

“Kina je prvo ojačala ekonomiju, onda povećala politički utjecaj, a trenutno povećava prisutnost diljem svijeta – kupuje kompanije i aktive, a sada i gradi baze. Bilo bi čudno da Kina ne izgradi bazu u Džibutiju. Ova zemlja igra važnu geopolitičku ulogu jer se praktično nalazi na raskrsnici svjetskih trgovinskih puteva”, objašnjava Tarasov.

Duž Afričkog roga prolazi jedna od najvažnijih ruta koja spaja Crveno more i Indijski ocean, a značaj ovog puta se povećava iz godine u godinu.

Osim toga, Džibuti ima veliki značaj za osiguranje logističkog pristupa stranog biznisa tržištima Etiopije i zemalja takozvanog “Zajedničkog tržišta za istočnu i jugoistočnu Afriku”, na kojem je udruženo 20 afričkih zemalja. Upravo zbog toga ovaj regiji često nazivaju “kapijom Afrike”.

Kina je već realizirala nekoliko velikih projekata u Džibutiju, primjerice završila je izgradnju željeznice Adis Abeba – Džibuti, vrijedne četiri milijarde dolara. U tom smislu, izgradnja baze nije nikakav “militarizam”, već težnja Pekinga zaštititi vlastite ekonomske interese u Istočnoj Africi.
 
(sputniknews.com)