Dehidracija uzrokuje NATEČENOST vašeg mozga – što vam otežava ispunjenje svakodnevnih zadataka

Jeste li znali da dehidracija može uzrokovati fizičke i mentalne promjene u tijelu?

Istraživači sa Instituta za tehnologiju u Georgiji otkrili su da dehidracija zapravo uzrokuje da dio vašeg mozga nabubri i negativno utječe na kognitivne funkcije.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Psychological Reports, istraživalo je učinke dehidracije na ljudsko tijelo kada je povezano s vrućinom i tjelesnom aktivnošću.

Dehidracija je nedostatak vode u tijelu i javlja se kada je gubitak tekućine u tijelu veći od unosa tekućine. Uobičajene tjelesne funkcije kao što su uriniranje, znojenje, plakanje, pa čak i disanje, sve doprinose gubitku tekućine.

Simptomi dehidracije uključuju zadah, suhu kožu, glavobolju, povećanu žeđ, suha usta, umor i vrtoglavicu.

Prema Mindy Millard-Staffordu, glavnoj znanstvenici ove studije i profesoru na sveučilištu Georgia Tech’s School of Biological Sciences, istraživači su željeli saznati da li samo fizičke vježbe i toplinski stres utječu na kognitivne funkcije i proučavali su učinak dehidracije povrh toga.

U svrhu istraživanja, istraživači su promatrali 13 volontera. Sudionici su bili podvrgnuti jednoličnim ponavljajućim zadacima, kao što je pritiskanje gumba kad god se pojavio žuti kvadrat na monitoru.

Žuti kvadrat se pojavljivao povremeno, između redovnih i slučajnih intervala. Sudionici su provodili ovaj zadatak točno 20 minuta kako bi testirali svoje reakcije.

Istraživači su ispitanicima ponovili taj zadatak u tri zasebna slučaja. Jednom nakon opuštanja i hidriranja, zatim jednom nakon fizičkog napora, uz izloženost vrućini i hidriranju, i jednom nakon fizičkog napora, izloženosti vrućini i bez hidriranju. Sudionici su rješavali zadatke u klimatiziranim sobama i nakon pauze od naporne aktivnosti.

Istraživači su otkrili da se čak i nakon opuštanja, performanse sudionika s vremenom smanjuju. Osim toga, Millard-Stafford kaže da su istraživači našli “pad kognitivnih performansi u dva koraka”.

Čak i bez dehidracije, sama izloženost vrućini i fizičkim naprezanjima imali su negativan utjecaj na performanse ispitanika.

Međutim, s gubitkom tekućine i prilikom dehidracije, negativan učinak je udvostručen. Dehidracija je dovela većinu ispitanika do još većih pogrešaka u testiranju.

Oticanje mozga i pucanja neurona

Ljudski mozak sadrži mrežu šupljina koje se nazivaju ventrikuli. Ove komore su napunjene tekućinom. Tijekom istraživanja, istraživači su koristili funkcionalnu snimku magnetske rezonancije (fMRI) prilikom promatranja ventrikule sudionika.

Ono što su pronašli bilo je da kada su sudionici vježbali, znojili se i pili vodu, ventrikuli su se u središtu mozga kontrahirali (smanjili). Ali kada su sudionici vježbali, znojili se i nisu pili vodu, ventrikuli su imali suprotnu reakciju. Proširili su se.

Međutim, ekspanzija ventrikula među dehidriranim sudionicima možda nije imala mnogo veze sa uspješnošću rješavanja zadataka.

“Strukturne promjene bile su izvanredno konzistentne među pojedincima”, dodala je Millard-Stafford. “Ali razlike u rješavanju zadataka nisu se mogle objasniti promjenama veličine tih područja mozga.”

Istraživači su također primijetili promjene u neuralnim uzorcima prijenosa elektriciteta tijekom dehidracije.

Na temelju rezultata, istraživači su zaključili da dehidracija može uzrokovati da dio mozga nabubri i može otežati obavljanje monotonih zadataka koji zahtijevaju pažnju na detaljima.

Millard-Stafford upozorava da je prekomjerna hidracija organizma jednako loša. Ljudsko tijelo mora imati pravednu ravnotežu između vode i natrija u krvi. Previše vode i premalo natrija u krvi može dovesti do opasnog stanja poznatog kao hiponatremija ili intoksikacija vodom.

Prema Nacionalnoj akademiji znanosti, inženjerstva i medicine, preporučeni dnevni unos tekućine za prosječnu zdravu odraslu osobu koja živi u umjerenoj klimi iznosi oko 3,7 litara za muškarce i 2,7 litara za žene.

Novi-Svjetski-Poredak.com