ISTRAŽIVANJE OTKRILO DA 89-GODIŠNJI ‘SUPERDJED’ IMA MOZAK 25-GODIŠNJAKA! Liječnici zbunjeni jer su se teorije ‘starenja mozga’ pokazale lažnima

Novo istraživanje pokazuje da, iako je starenje mozga neizbježno, pad kognitivnih funkcija mozga možda i nije neizbježan

Istraživanja koja su napravljena na osamdesetogodišnjacima, na temu “superageri”, otkrila su uzbudljive nove dokaze o tome kako se doživljavaju stari ljudi i mentalno zdravlje.

Uvriježeno je mišljenje da stari ljudi zaboravljaju stvari. Prema starijima se odnosimo sa sažaljenjem i kroz skrivanje prezira. Gotovo bespovratno opraštamo ove mentalne propuste jer “ne možete naučiti stare pse nove trikove.”

Međutim, nova istraživanja skupine starijih odraslih osoba osporava te pretpostavke. Slučaj: Donald Tenbrunsel je 89-godišnjak sa kognitivnom razinom poput one kod ljudi u dobi od 25 godina. Ne samo da Tenbrunsel ima deset godina više od prosječnog životnog vijeka muškaraca, nego je njegov mozak oštar i britak kao kod Milenijalaca.

On je dio nove grupe “superagera” koji pokazuju da “tipični” znakovi starenja – kao što su zaboravljanje ili nemogućnost učenja novih stvari – možda nisu toliko tipični kao što se u početku mislilo.

U novoj studiji, znanstvenici su otkrili novi fiziološki dokaz o tome kako se mozgovi ovih superagera razlikuju od prosječnih starijih osoba. Nalazi, objavljeni u časopisu Journal of American Medical Association, utvrdili su da su se mozgovi tih osamdesetogodišnjaka degradirali mnogo sporije u usporedbi s njihovim vršnjacima.

Autorica studije, Emily Rogalski sa Sveučilišta Northwestern, kaže: “Kada razmišljate o normalnom starenju, memorijske performanse mozga počinju opadati u kasnim 20-im i 30-im godinama. Ali kada pogledate pojedinačne podatke, u starijim godinama postoji mnogo varijabilnosti u padu. Postoje ljudi koji su izbjegli taj pad u performansama memorije.

Rogalski i njezin tim su testirali više od 1.000 ljudi koji su tvrdili da imaju izvanredno sjećanje. Samo pet posto je bilo kvalificirano za istraživanje. Dvadeset i četiri muškarca i žene su zatim uspoređeni s 12 sličnih “kognitivno prosječnih” odraslih osoba koristeći MRI tehnologiju.

Sudionici su pregledani u razdoblju od 18 mjeseci. Utvrđeno je da dok su obje skupine izgubile volumen mozga, “superageri” ga gubili mnogo sporije u odnosu na kontrolnu skupinu. Zapravo, činilo se da prosječna starija osoba gubi volumen mozga dvostruko brže od “superagera”.

Rogalski kaže: “Već smo znali da su mozgovi superagera veći od njihovih vršnjaka, no ono što smo htjeli saznati jest je li to zato što su rođeni sa većim mozgom, ili ako je to zbog toga što su na nekoj putanji starenja i ne gube masu mozga istom brzinom kao i prosječni stari ljudi.”

Pregled sudionika pokazao je da debljina korteksa – vanjskog sloja sive tvari – se ne smanjuje istom brzinom kao kod prosječne osobe.

Korteks je kritično područje u mozgu i odgovoran je za razmišljanje na višoj razini, planiranje, rješavanje problema i pamćenje. Oštećenje ili skupljanje ovog područja dovodi do kognitivnog oštećenja.

Superageri su djelomično osvojili genetsku lutriju. Dr. Ezriel Kornel, neurolog s medicinskog fakulteta Weill Cornell u New Yorku, kaže da postoje ljudi koji se prirodno rađaju sa većim mozgom.

Veća veličina bi značila da postoji višak koji se može koristiti tijekom procesa starenja. Bez obzira na to, naglašava dr. Kornel, “postoji toliko mnogo čimbenika koji su uključeni. Može biti da čak i vanjski stresori u djece utječu na razvoj mozga.”

Nekoliko studija pokazuje da prakticiranje dobrih životnih navika može održati mozak mladim. Jedna studija pokazala je da vježba pomaže protiv kognitivnog propadanja. Starije odrasle osobe koje su se redovito bavile umjerenim i snažnim tjelesnim vježbama imale su 36% manji rizik od bilo kojeg oblika kognitivnog oštećenja. Dijeta je također povezana s poboljšanim pamćenjem i boljim funkcijama mozga.

Novi-Svjetski-Poredak.com