GLOBALISTI TRAŽE NAJBOLJE RJEŠENJE: Ishod rata EU protiv ‘fake newsa’ krajnje je neizvjestan

Iskustvo sa medijima je pokazalo da su baš velike medijske kuće i mainstream mediji najveći proizvođači ‘lažnih vijesti’. Nedavni slučaj sa listom Der Spiegel to uvelike potvrđuje

U borbi protiv “fake newsa” Europska komisija pritom velike nade ulaže u sustav za brzo upozoravanje.

Svega četiri mjeseca dijeli nas od izbora za Europski parlament koji će biti “trenutak istine” za politički mainstream, ali i rastuće populističke pokrete.

Europski establišment pritom je očito postao bolno svjestan činjenice da se protiv populista teško može izboriti u okolnostima u kojima su mediji dovedeni na rub egzistencije, dok istodobno raste moć društvenih mreža i njihov utjecaj na demokraciju i društvo. Kao gorući problem Europa je konačno prepoznala dezinformacije kojima populisti privlače birače rušeći istodobno povjerenje u institucije.

Pa se tako najavljuje borba protiv lažnih vijesti i političkih oglasa za koje se ne zna ni tko ih plaća ni kojem se krugu potencijalnih birača distribuiraju, a kakvi su izazvali velike probleme na američkim izborima 2016. godine.

Najavljuje se i snažan rad na širenju medijske pismenosti i poticanju kritičkog razmišljanja, što je možda i najvredniji dio ovog projekta.

U borbi protiv “lažnih vijesti” Europska komisija pritom velike nade ulaže u sustav za brzo upozoravanje, u kojemu bi nacionalni koordinatori u realnom vremenu otkrivali namjerno plasirane dezinformacije i o njima obavještavali ostale članice EU kako bi se njihovo širenje na vrijeme zaustavilo.

Ovakva je ideja za pohvalu jer je poplava dezinformacija znatno umanjila povjerenje građana u demokraciju, ali i ograničila njihovu slobodu formiranja vlastitog mišljenja na temelju dostupnih i vjerodostojnih informacija. No to što smo konačno krenuli u borbu protiv ovakvih malignih pojava ne znači da će ta borba biti laka, čak ni da će biti efikasna.

Zapravo je vrlo malo vjerojatno da će nacionalni koordinator u Mađarskoj kao “fake news” prepoznati istu informaciju koju takvom označi koordinator u, primjerice, Njemačkoj.

Taj posao još težim čini to što EU upozorava da posebno treba pratiti dezinformacije iz Rusije jer je odnos prema Putinu u 28 članica vrlo šarolik. No, od nekud treba početi.

(vecernji.hr)