Najviše razine CO2 zabilježene u 3 milijuna godina još uvijek ne mijenjaju globalne temperature … službena retorika klimatologa se totalno raspala u lice stvarne znanosti

Je li ugljični dioksid pokretačka snaga klimatskih promjena? To je ono što bi mnogi zagovornici klimatskih promjena trebali vjerovati, ali kad pogledate podatke iz stvarnog svijeta, ta reotrika propada

Ako su, kao što oni tvrde, razine ugljičnog dioksida u atmosferi sada više nego što su bile u bilo kojem trenutku tijekom proteklih tri milijuna godina, i ako više razine ugljičnog dioksida dramatično podižu temperature kao što tvrde, onda bismo trebali vidjeti porast globalnih temperatura – a to se jednostavno ne događa.

Umjesto toga, izgleda da atmosferski ugljični dioksid uopće ne utječe na klimu. Njihovi argumenti da je ugljični dioksid glavni pokretač i faktor Zemljine klime raspadaju se kada shvatite da klima nije ni približno tako topla kao što je to bilo posljednji put kada su razine CO2 bile tako visoke.

Da je to istina, razina mora bila bi 20 metara viša, a većina leda na Grenlandu bi nestala. Da li vidite možda šume na Antarktici?

Zapravo, događa se upravo suprotno. NASA-ini podaci pokazuju da su razine oceana u svijetu pale drugu godinu zaredom.

Druga NASA-ina studija pokazuje da porast akumulacije snijega na Antarktiku dodaje dovoljno leda kako bi nadmašio gubitke prorijeđenih glečera. Ta je studija pokazala da je ledena ploča na Antarktiku zabilježila neto dobit ledene mase od 112 milijardi tona leda godišnje od 1992. do 2001. i 82 milijarde tona leda godišnje od 2003. do 2008. godine.

Tu je i činjenica da je glečer Jakobshavn na Grenlandu, kojeg su nekoć koristili promotori klimatskih promjena da bi pokazali kako globalno zagrijavanje otapa ledenjake, promijenio smjer i sada zapravo raste zahvaljujući neuobičajeno hladnim oceanskim strujama.

Ugljičnog dioksida se ne morate bojati

Jednostavno rečeno, ugljični dioksid nije otrov kojeg bi se trebali bojati. Umjesto toga, ono čega bismo trebali bojati je dramatično smanjenje onoga što daje našem planetu život. Bez ugljičnog dioksida ne bismo imali biljke, što znači da ne bi bilo kisika i ljudi bi na kraju izumrli.

U prošlosti su razine ugljičnog dioksida bile znatno više nego što su sada, ali život je ipak uspio opstati, a biljke, što nije iznenađujuće, su napredovale i rasle. Doista, stručnjaci kažu da bi, ako bi se razina ugljičnog dioksida previše smanjila, mnoge biljke i druge biljne vrste izumrle.

U studiji, istraživači dr. John Abbot i Jennifer Marohasy otkrili su da bi globalne temperature, koje su porasle za 1 stupanj Celzijusa od 1830-ih godina kada je započelo industrijsko doba, porasle za taj iznos čak i da se ljudska industrijalizacija nije dogodila.

Njihova istraživanja uključivala su korištenje umjetnih neuronskih mreža za određivanje oborina i procjenu globalnih temperatura.

Nažalost, većina ljudi jednostavno nema znanje o znanosti kako bi razumjeli te osnovne pojmove, a vlada i mediji to koriste kao još jedan način da kontroliraju živote ljudi na način da “štite planet”.

Novi-Svjetski-Poredak.com