HRANA SA LJUDSKIM GENIMA DOBILA DOZVOLU ZA MASOVNU PROIZVODNJU

PRVA GMO HRANA koja sadrži ljudske gene je dobila dozvolu za masovnu proizvodnju, iako je to izazvalo užas među GM kritičarima i potrošačkim skupina s obje strane Atlantika

Geni, prerađeni i kopirani u laboratoriju da bi proizveli sintetičku verziju, se prenose u embrionalne biljke riže. Do sada, biljke s genima ljudskog porijekla su bile ograničene na malim testiranim parcelama.

Ali sada, riža obogaćen ljudskim genima će se uzgajati po prvi put na otvorenom umjesto u laboratorijima, što vodi korak bliže masovnoj proizvodnji, izvještava Washington Post.

Riža je veliki korak u takozvanoj Frankenstein hrani, prvo miješanje gena ljudskog porijekla i onih iz biljaka.

Proizvođač riže, Ventria Bioscience, sa sjedištem u Kaliforniji, smatra se da već od 2006 godine potajno uzgaja ovu rižu, je dobila preliminarno odobrenje da ga uzgaja na više od 3.000 hektara u Kanzasu, u gradu Junktion, i možda i na drugim mjestima, ali većina ljudi nema pojma o tome. Tvrtka planira stvarati proteine ​​i koristiti ih u pićima, desertima i jogurtima.

Kompanija Ventria je 2007. godine odlučila započeti uzgoj GM riže izvan laboratorija. Izvorno je planirala ga uzgajati u južnom Missouriju, ali pivovara Anheuser-Busch, veliki kupac riže, zaprijetila je da će bojkotirati državu uslijed zabrinutosti zbog zagađenja i reakcije potrošača.

No, Američko Ministarstvo Poljoprivrede (USDA), rekavši da riža “praktično nije rizična”, je dalo preliminarno odobrenje da se uzgaja u državi Kansas, koja nema komercijalne farme riže. Do ovoga je došlo pošto je Komisija za kontrolu hrane i lijekova SAD (FDA) odbila suglasnost da kompanija Ventrilo  proizvodi takvu rižu 2003 godine.

Ventria će također koristiti namjensku opremu za pohranu i preradu što bi trebalo spriječiti riže da se miješa sa drugim kulturama.

Ova riža sadrži ljudske gene za proizvodnju majčinog mlijeka i sline.

“Mi doista možemo pomoći djeci s dijarejom, da se brže oporave”, kaže Scott E. Deter, predsjednik tvrtke i izvršni direktor, objašnjavajući proizvod. Dijareja (proljev, probavna virusna infekcija, crijevna viroza), koja je rezultat dehidracije i komplikacija, je inače glavni ubojica djece u zemljama trećeg svijeta.

Oko dva milijuna djece godišnje umre od nje. On je rekao i da je stalna zabrinutost oko sigurnosti i zagađenja “zasnovane na percepciji, a ne realnosti”, s obzirom na sve mjere opreza koje tvrtka primjenjuje. Gospodin Deeter je rekao da je proizvodnja u pogonima daleko jeftinija od drugih metoda, koje bi trebale pomoći da terapija postane pristupačna i u zemljama u razvoju. On je rekao: “Biljke su fenomenalne tvornice. Naše sirovine su sunce, zemlja i voda.”

Istraživanja u Peruu pod pokroviteljstvom Ventria Bioscience pokazala su da su se djeca s teškom dijarejom oporavila dan i pol brže kada su uzimala tekućinu koja sadrži proteine.

Ali to ne označava rižu “srebrnim metkom” za borbu protiv dijareje u zemljama u razvoju, kažu stručnjaci. “Nema jamstava da će se koristiti u siromašnijim zemljama, krajni je ishod rasprave koju su vodili altruisti”, napominje istraživač Brian Hallwail sa Worldwatch instituta.

Mnoge skupine potrošača su zabrinute da će takva riža biti više štetna nego korisna. Genetski modificirane (GM) biljke se sele iz svojih parcela i zagađuju (truju) ostale biljke, bilježe kritičari, a teško je kontrolirati dozu ljudskih proteina koju ljudi namjerno ili nenamjerno unose.

“Ovo nije proizvod koji bi svi željeli koristiti”, rekla je Jane Risler iz Saveza zabrinutih znanstvenika za Washington Post 2007 godine. “Nerazumno je proizvediti lijekove od tih biljki.”

“Ovi genetski modificirani lijekovi mogu pouzdano pogoršati infekcije, izazvati opasne alergije i reakcije imunološkog sustava”, kaže Bill Friz, znanstveno politički analitičar u centru za sigurnost hrane (CFS), koji je još 2007 godine objavio izvještaj o opasnosti Ventria-ine GM riže.

Kler Oksorov je rekla: “Uporaba prehrambenih usjeva i polja, da bi se proslavile tvornice lijekova je vrlo zabrinjavajuća”.

“Ako ovi farmaceutski usjevi završe na tanjurima potrošača, posljedice po naše zdravlje mogu biti pogubne”.

“Vlada mora zabraniti proizvodnju lijekova od ovih usjeva. Ona također mora uvesti oštre mjere da spriječi nelegalne GM usjeve da zagađujuju našu hranu i osigura da biotehnološke kompanije budu odgovorne za bilo kakvu štetu koju njihovi proizvodi izazovu.”

“Postojala bi slaba kontrola nad dozama kojima ljudi mogu biti izloženi, i neki mogu biti alergični na proteine.”

Unija američkih potrošača i centar za sigurnost hrane, sa sjedištem u Washingtonu, se također protive Ventria-nim planovima.

Prema Danijeli Nirnberg, “većina ovih GM-poboljšanih sorti usjeva se zapravo ne bavi glavnim uzrokom problema siromaštva i bolesti.” Svake godine, više od milijun beba i djece umre od bolesti povezanih s neadekvatnim vodom i kanalizacijom.

GeneWatch iz Velike Britanije, koja prati novu GM hranu, je ove vijesti opisala kao “vrlo uznemirujuće”. Istraživač Becky Price je upozorio: “Postoje ogromni zdravstveni rizici i ljudi bi trebali biti s pravom zabrinuti zbog toga.”

Kako se strahuje od zagađenja, tako postoji i ozbiljna moralna zabrinutost zbog miješanja sa sastavnim dijelovima života.

Ipak, ne postoje pravni argumenti koji bi omogućili Britaniji i Europi zabranu takvih proizvoda na etičkoj osnovi

Uvoz bi trebao biti prihvaćen nakon što prođe kroz znanstvene procjene sigurnosti. Razvoj je ono što može uplašiti ljude kao, prije deset godina, kada su znanstvenici pokazali kakvu hranu je moguće stvoriti ubacivanjem kopije gena riba u paradajz, da mu pomogne izdržati mraz.

Ventrilo je proizvela tri sorte riže, svaki s drugačijim genom ljudskog porijekla koji čini da biljke proizvode jedan od tri ljudska proteina.

“Umjesto guranja ovih proizvoda siromašnim potrošačima koji nemaju financijsku sposobnost reći “NE” GMO biljakama, novac uložen u razvoj ovih usjeva bi mogao koristiti za više ciljeve kao što su osiguravanje čiste vode i kanalizacije za sprečavanje same bolesti za čije se liječenje stvaraju ovi usjevi”, kaže Danijela Nirnberg.
 
(vestinet/uredio: nsp)