July 25th, 2015 | Comments Off

Jedan kilogram ulja od smilja trenutno košta vrtoglavih 1.800 eura, a kupci tog “tekućeg zlata od aromatičnog bilja” koje se proizvodi u Dalmaciji čekaju u redu

Ulje proizvodi tvornica Smilje u Macura, a u redu su od njemačkih partnera te dalmatinske tvornice u Jastrebarskom, preko Danaca, do Belgijanaca.

Potražnja je ogromna, traže ga i kozmetička i prehrambena industrija, čak i plastična kirurgija, piše zagrebački Večernji list i dodaje da su njegova ljekovita svojstva u svim krajevima svijeta na cijeni, a siromašan kraj oko Kistanja, u zaleđu Šibenika “bogomdan je raj za tu kulturu koja traži mediteransko podneblje i vapnenac”.

“Vruće je, i ljudima se ovih dana ne da u polja, ali računamo da će se do kraja sezone, koja traje još mjesec dana, ubrati i preraditi još najmanje 100 tona smilja”, kaže Milivoj Macura, vlasnik novootvorenih pogona tvornice Smilje u Macurama.

Cijena otkupa ovisi os sezone. Kilogram smilja, koji podrazumijeva nadzemni dio biljke (ubran 7,0 cm iznad tla), trenutno se plaća 22 kune (2,88 eura), dok je sezona počela sa 8,0 kuna po kilogramu. Ranijih godina se bralo nestručno, čupalo čak is korijenom, ali berače su, tvrdi, u međuvremenu educirali kako beru i ne uništavaju prirodu.

Sa otprilike 100.000 sadnica posađenih na tri hektara, u trećoj se godini može ubrati već 30 tona smilja. Svaku sadnicu, Macura svojim kooperantima sufinancira s 75 lipa, a toliko još plaćaju oni.

Jedini uvjet je da mu prodaju to mirisno bilje kad dozri – i to po cijeni koja toga dana vrijedi na tržištu, objašnjava, svjestan kako je u tom poslu sve više lova u mutnom, od ilegalnih berača do konkurentskih kuća koje na “njegovom pragu” plaćaju i dvaput više nego što plaćaju kod svoje kuće.

Da bi se izbjegao taj stres, ai opasnost od nedobijanja dozvola i koncesije za njegovo branje, smilje je najbolje samostalno uzgajati.

Macurinih 600.000 sadnica ove je godine u punom rodu. Jedino što u vrijeme cvatnje treba angažirati Ppoljare koji će ga čuvati od “dugoprstih” i redovito obilaziti.

Ozbiljan je to posao u koji je i on prije 10-ak godina ušao kao berač. Posljednjih nekoliko godina smilje je i prerađivao u pokretnoj destileriji da bi u svibnju ove godine otvorio suvremeni pogon u Macurama vrijedan 2,5 milijuna kuna. Na poslovima oko smilja, prerade, berbe, otkupa, čak i zalijevanja, zapošljava 26 ljudi, a 30-ak ozbiljnih kooperanata od Pule do Metkovića osigurava mu još milijun sadnica.

Kinezi su uspjeli s lukom. Možda će i sa smiljem jednog dana – šali se. Hrvatskoj, koja se može pohvaliti iznimnom kvalitetom, zasad je najveći konkurent korzikansko i sicilijansko smilje, premda ga uzgajaju i u Albaniji i Crnoj Gori.

Hrvatskoj, koja se može pohvaliti izuzetnim kvalitetom, zasad je najveći konkurent korzikansko i sicilijansko smilje, premda ga uzgajaju iu Albaniji i Crnoj Gori, piše Večernji.

Cijena otkupa ovisi pak o sezoni. Kilogram smilja, koji podrazumijeva nadzemni dio biljke (ubran 7 cm iznad tla), trenutačno plaća 22 kune, dok je sezona počela sa 8 kn/kg. Ranijih godina svakako se bralo, čupalo čak i s korijenom, no berače su, tvrdi, u međuvremenu educirali kako da beru i ne uništavaju prirodu.

Kazne i pojedincima za nepropisno branje

Rat domicilnog stanovništva s beračima i švercerima smiljarazlog su što je Ministarstvo zaštite prirode i okoliša krenulo u izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, koji je do 3. kolovoza u javnoj raspravi. Po sadašnjem zakonu nema kazne za fizičke osobe i obrtnike koje nepropisno sakupljaju smilje, gljive ili neku drugu zavičajnu divlju vrstu. Mogu se kazniti samo tvrtke – i to sa 15 do 25 tisuća kuna, dok se izmjenama predviđaju kazne za sve prekršitelje – od 25 do 100 tisuća kuna, kažu u Ministarstvu, najavljujući i jače kontrole berbe i prerade smilja. Za sakupljanje smilja ove godine ima rješenje 17 većih i 10-ak manjih subjekata. Potpuno je zabranjeno branje u komercijalne svrhe na Krku, Rabu, Cresu, Lošinju i Pagu, dok je u ostatku RH dopušteno samo ljetno, ali ne i jesensko razdoblje branja.

(vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)