KALERGIJEV PLAN SE OSTVARUJE: Veliki val imigranata pred Hrvatskom granicom! 70.000 izbjeglica iz Srbije čeka na ulazak!

Europska unija je uvela Kalergijev plan iz 1922 godine o Ujedinjenoj Europi. Kalergijev plan predviđa da se imigracijom velikog broja ljudi sa istoka odreknemo: 1.Nacionalnog, 2. Rasnog i 3. Kulturnog identiteta

Da se križamo sa Azijatima i drugim bojama kože, stvarajući multinacionalno stado jednakih osobina, koje Vatikan lako može kontrolirati. Kalergijevim planom Ujedinjena Europa treba nestati.

Sustav još uvijek vješto skriva uzroke masovnih migracija, koje su predstavljene kao neizbježne … Međutim, ovaj naizgled spontani fenomen je u stvari dugoročni plan za uništenje europskog kontinenta.

Jedan od prvih začetnika tog procesa jeste čovjek koji je osnovao Europsku uniju. Njegovo ime je Richard Coudenhove Kalergi. Njegov otac je bio austrijski diplomat po imenu Heinrich von Coudenhove-Kalergi (povezan s bizantskom obitelji Kalergija), a njegova majka japanka Mitsu Aoyama…

Pošto je došlo do uspona fašizma u Europi, projekt je stavljen na čekanje, ali je nakon Drugog svjetskog rata, zahvaljujući Winstonu Churchillu, židovskoj masonskoj loži “B’nai B’rith” i novinama poput New York Times-a, plan prihvaćen od strane vlade SAD. CIA se kasnije pobrinula da se projekt završi.

Kalergi je u svojoj knjizi “Praktischer Idealismus” (Praktikum idealizma) ukazao na to da će stanovnici budućih “Ujedinjenih država Europe” biti proizvod miješanja. On jasno navodi da bi se narodi Europe trebali križati s Azijatima i obojenim rasama, stvarajući multinacionalno stado jednakih osobina koje elita može lako kontrolirati.

Kalergi eliminira nacionalnost i samoopredjeljenje pomoću etničkih separatističkih pokreta i masovne migracije. Kako bi elita mogla kontrolirati Europu, ljudi moraju biti pretvoreni u jednu homogenu rasu. O kojoj eliti on govori? Kalergi kaže ovako:

“Ljudi budućnosti će biti pomiješana rasa. Rase i klase današnjice će postupno nestati zbog eliminacije vremena, prostora i predrasuda. Homogena euroazijska-negroidna rasa, po izgledu slična drevnim Egipćanima, zamijeniti će raznovrsnost pojedinaca”.

70.000 izbjeglica iz Srbije čeka na ulazak u Hrvatsku!

Iako Hrvatska, prema službenim podacima, bilježi čak i pad broja tražitelja azila u odnosu na godinu prije, val izbjeglica s područja Bliskog istoka koji stiže u Srbiju i žičana ograda koju Mađarska gradi na svojoj granici prema Srbiji svojevrsno su upozorenje da bi se ubrzo mogao naglo povećati broj izbjeglica i u Hrvatskoj.

Hrvatska bi, kao posljedica gradnje zida na mađarskoj granici prema Srbiji, koja je trenutačno i vanjska granica EU i vanjska granica Schengena, mogla postati jedna od alternativnih ruta za ulazak izbjeglica u zonu Schengena.

Nepredvidljivi smjerovi

“Mi smo upozorili na to kada smo izrazili neslaganje s idejom Mađarske o gradnji zida, da se za problem migracija treba pronaći zajedničko europsko rješenje jer nacionalno rješenje nije moguće. Ako se ne djeluje zajednički, onda mnoge izbjeglice mogu pronaći alternativne pravce kojima će doći ponovno u Mađarsku iz Srbije, bilo preko Rumunjske ili preko Hrvatske”, rekao je Jutarnjem listu jedan diplomat EU, priznavši da su smjerovi kretanja izbjeglica nepredvidljivi jer ovise o raznim fakorima, među kojima i strategiji krijumčara koji

I u Europskoj uniji i u Hrvatskom Crvenom križu svjesni su da postoji mogućnost da Hrvatska postane nova tranzitna postaja za izbjeglice koje kao konačni cilj imaju neke druge razvijenije države članice Europske unije. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, rekavši kako ne vjeruje da će se velik broj izbjeglica pristiglih u Srbiju tamo zadržavati dulje, kako prenose mediji iz Srbije, predvidio je da bi oni mogli ubuduće prema EU ići preko Hrvatske i Bugarske.

Hrvatska najpogodnija za ulazak imigranata jer ima 1300 km dugu granicu

Iz EU i dalje ponavljaju samo načelna stajališta o tome da su države članice odgovorne za nadzor svojih granica, da svaka mjera mora biti u potpunosti u skladu s EU zakonima i s međunarodnim obvezama, među kojima su i one da se tražitelje azila ne vraća ako bi njihov život bio u opasnosti. EU nije imala instrumenata spriječiti namjeru mađarskog premijera Viktora Orbana u gradnji zida prema Srbiji, osim što je takav čin ocijenila neprihvatljivim jer se u europskim vrijednostima kao jedan od većih uspjeha smatra upravo rušenje zidova između država.

Hrvatska, s više od 1300 kilometara dugom granicom prema Crnoj Gori, BiH i Srbiji, ima najveću kopnenu vanjsku granicu EU i kako su njezine granice sa Slovenijom i Mađarskom unutarnje granice EU, iako nisu unutar Schengena, može se očekivati da krijumčari koriste teritorij Hrvatske za dovođenje izbjeglica u Schengen, i to ponovno kroz Mađarsku. Hrvatska ima s tom državom i dulju granicu nego Srbija (355 kilometara). Područje Baranje, odnosno tromeđe Hrvatske, Mađarske i Srbije, potencijalno bi moglo postati kanal krijumčarima.

U EU su i prije pohvalno govorili o spremnosti hrvatske policije za nadzor granica, ali su upozoravali na potrebe bolje administrativne pripreme za procesuiranje većeg broja zahtjeva za azil. Od Hrvatske se očekuje da prema najvišim europskim standardima zbrine izbjeglice.

Bitka s vizama

Srbija, BiH i Crna Gora morale su uvesti vize za mnoge građane trećih država kao uvjet za ukidanje viza njihovim građanima za EU. Zato izbjeglice iz Afganistana, Sirije i Iraka mogu kroz njihov teritorij samo ilegalno. Oni tako do Srbije dolaze preko Grčke i Makedonije. Procjenjuje da bi granica prema Srbiji, u kojoj je prema nekim procjenama trenutačno čak 70.000 imigranata, mogla biti novi smjer dolaska imigranata u EU, prije nego ona s Bosnom i Hercegovinom. S druge strane, nadzor granice s BiH, kako nam kažu diplomati u Bruxellesu, važan je više zbog sprečavanja aktivnosti radikalnih skupina.

Crveni križ: O smještaju mora odlučiti Vlada, a mi smo spremni

Hrvatski Crveni križ na prognoze da će priljev izbjeglica iz zemalja Bliskog istoka koji prolaze kroz Srbiju biti preusmjeren na Hrvatsku i Bugarsku, obavijestio je javnost da se HCK priprema za mogući migrantski val u Hrvatskoj te objasnio da je potrebno osigurati smještajne kapacitete i dovoljne količine osnovne humanitarne pomoći.

“HCK je spreman u okviru svojih mogućnosti, humanitarnog mandata kao pomoćnog tijela Vlade”, objasnila je voditeljica Službe za zaštitu migranata Sanja Pupačić i dodala kako su oni prvenstveno u stanju pružiti prvu pomoć, osigurati humanitarnu i psihosocijalnu pomoć ranjivim skupinama.

“Mi smo terenski ljudi, ali ništa ne radimo bez odluke Vlade koja odlučuje kako i gdje skrbiti o emigrantima. Prvo i najvažnije pitanje je materijalnih resura, dakle, smještaja, ali to je u ingerenciji Vlade. Mogućim emigrantima spremni smo dati svu pomoć kakvu dajemo i svima ostalima; azilante nastojimo integrirati u društvu, a ljudima koji su u tranzitu pružamo svu potrebnu pomoć da ne budu na cesti. Sustav pomoći emigrantima gradi se već godinama, razrađen je u skladu s europskom zakonskom regulativom i nadamo se da smo ga uspjeli posložiti tako dobro da kaosa ne bi bilo.”

Pupačić kaže da i u HCK vlada neizvjesnost oko mogućeg dolaska emigranata, ali procjenjuje da im Hrvatska, kao zemlja izvan schengenske zone, nije zanimljiva. Dosadašnje iskustvo pokazuje da se krijumčarske rute nepredvidljivo mijenjanju.
 
(jutarnji.hr/uredio:nsp)