Veliko otkriće: I animalne se stanice napajaju suncem, a ne samo biljne

Pigmenti klorofila koji prikupljaju svjetlost omogućuju mitohondrijima sisavaca hvatanje fotonske energije i proizvodnju ATP-a

Sunčeva svjetlost je najobilniji izvor energije na ovom planetu no do sada se smatralo da taj izvor energije mogu koristiti samo kloroplasti koji sadržavaju klorofil u fotosintetskim organizmima, a koji imaju sposobnost pretvaranja svjetla u biološku energiju u obliku adenozin-5′-trifosfata (ATP)

Međutim, novo istraživanje otkriva da i mitohondriji sisavaca također mogu uhvatiti svjetlost i sintetizirati ATP kada su pomiješani s metabolitima klorofila.

Studija pod nazivom “Pigmenti klorofila koji prikupljaju svjetlost omogućuju mitohondrijima sisavaca hvatanje fotonske energije i proizvodnju ATP-a”, ukazuje na to da će sisavci, što uključuje i ljude, prehranom bogatom klorofilom uhvatiti određene valne duljine sunčevog zračenja koja će se pretvoriti u energiju unutar mitohondrija.

Istraživači Kolumbijskog sveučilišnog medicinskog centra su proveli niz eksperimenata kako bi utvrdili mogu li životinje, kao i biljke, koristiti klorofilske molekule kako bi uhvatili svjetlosnu energiju za sintezu ATP-a.

Istraživanje pokazuje da metaboliti klorofila zadržavaju sposobnost apsorbiranja svjetlosti u vidljivom spektru valnih duljina koje mogu prodrijeti u životinjska tkiva. Naime, kada su izolati životinjskih mitohondrija i tkiva inkubirani s metabolitima klorofila koji hvataju svjetlost, imali su veće koncentracije ATP-a kada su bili izloženi svjetlu, u usporedbi s tkivima životinja koja nisu inkubirana.

Implikacije ovog istraživanja su doista velike jer je proizvodnja ATP-a bitna za naše zdravlje, što znači da kada je proizvodnja ATP-a ugrožena lošom prehranom, zagađenjima iz okoliša i stresom, razvoj bolesti i ubrzano starenje su neizbježni.

Dakle, prehrana na biljnoj bazi bogata klorofilom će donijeti brojne prednosti za naše zdravlje, jednako kao preventiva, ali i kao lijek. Najveći izvori klorofila su zeleno lisnato povrće poput špinata, lista peršina i zelene salate.

Uz to, dobar izvor klorofila su i grašak, rukola i poriluk te zelene paprike, prokulice, brokula, šparoge, tikvice i krastavci. Naravno, ovo bogatstvo klorofila treba unositi u sirovom obliku, jer se kuhanjem uništava.
 
(nexus-svjetlost.com/uredio:nsp)