Američki državni dug premašio bruto-proizvod SAD i ugrožava opstanak zemlje

SLUŽBENO SE PRIBLIŽAVA 20 BILIONA DOLARA, PA ČAK I AMERIČKE BEBE DUGUJU PO 9.000 DOLARA

Ministarstvo financija SAD službeno je objavilo da državni dug zemlje iznosi 19 bilijuna dolara i da će u narednih nekoliko mjeseci, prema procjenama stručnjaka, porasti još za bilijun, i tako premašiti 20 bilijuna dolara.

Ove brojke je teško čak i zamisliti. U svakom slučaju, ja ne mogu predstaviti sebi izgled tih 19-20 bilijuna dolara. Ništa slično se nije dogodilo u povijesti američke države.

U centru New Yorka – na Times Squareu – postavljen je veliki ekran na kojem se, jedna za drugom, pojavljuju znamenke državnog duga. Kada sam prije petnaest godina prišao tom zaslonu, na njemu je pisalo 4,5 bilijuna dolara.

Nagli rast nacionalnog duga počeo je nakon dolaska na vlast republikanske administracije Bush-Cheney, koja je žestoko forsirala utrku u naoružanju, stavljajući na raspolaganje Pentagonu stotine milijardi dolara. Kao rezultat toga, kada je Barack Obama preuzeo funkciju od Busha-mlađeg, nacionalni dug je već iznosio 13 bilijuna dolara.

Jedno od glavnih Obaminih predizbornih obećanja bilo je smanjenje vojnih rashoda i umanjenje javnog duga. O tome kako je ispunjeno to obećanje, najbolje govori nedavno usvojeni rekordni vojni proračun, koji premašuje vojne rashode SAD od prošle i od pretprošle godine, i iznosi 613 milijardi dolara. Upravo je to – uzrok praktično nekontroliranog rasta javnog duga koji premašuje cijeli bruto domaći proizvod zemlje, koji danas iznosi 17 bilijuna dolara.

Međutim, to nije sve. Ovih 19 bilijuna je tek službeno priznata brojka državnog duga. Ozbiljni stručnjaci, među kojima i eminentni profesor Bostonskog sveučilišta Lawrence Kotlikof, smatraju da je realni deficit američkog proračuna trenutno ravan nevjerojatnoj cifri od 200 bilijuna dolara.

Sadašnjeg predsjednika SAD ova informacija je morala ozbiljno zabrinuti. Zato je, prije dvije godine, Obama predložio plan drastične štednje koji je uključivao i otkazivanje značajnih poreznih olakšica za korporacije i vlasnike krupnog kapitala koje je uvela Busheva administracija.

Na tome se i završilo. Kongres, kontroliran od strane republikanaca, ostao je nepokolebljiv. Obama je nagovarao, ubjeđivao, čak prijetio, ali ništa nije pomoglo. Onda je predsjednik poduzeo krajnje mjere, namećući zakon o automatskom smanjenju deficita državnog proračuna, tzv. sekvestar, smanjujući proračunske rashode za bilijun i dvije stotine milijardi dolara.

Međutim, kako se kaže, “glazba je kratko trajala”. Odvojiti vlasnike vojno-industrijskih korporacija od njihovih nezasluženih profita – u današnjoj Americi je nemoguća misija.

Od bilionskog sekvestra uskoro nije ostalo ništa. Štoviše, sam Obama predlaže novi rekordni vojni proračun, a Sustav federalnih rezervi štampa sve nove i nove, ničim osigurane dolare.

Za prosječnog Amerikanca državni dug – nije apstraktna veličina.

Prema statističkim podacima, na svakog Amerikanca, uključujući starce, pa čak i dojenčad, otpada po 9000 dolara duga. Stručnjaci tvrde da će sadašnji dug pasti sljedeće dvije, pa čak i tri generacije.

Međutim, stvar nije samo u ciframa, ma kako one bile impresivne. Postavlja se pitanje budućnosti američke države.

Državni dug, koji značajno nadilazi bruto domaći proizvod, sličan je crnoj rupi koja apsorbira narodnu snagu i sredstava – stoga, zvona za uzbunu biju svom snagom.
 
Hoće li ih čuti na washingtonskom Olimpu?

(fakti.org/uredio:NSP)