Zdravstvene organizacije upozoravaju da će sljedeća epidemija superbakterija poubijati ‘milijune’ – a nacije nemaju nikakav plan da to zaustave

Kada pomislite na pandemije, sigurno vam na pamet padaju epidemije globalnih bolesti poput španjolske gripe koja je ubila 50 milijuna ljudi ranih 1900-ih ili novije pandemije HIV-a (AIDS)

Međutim, neki stručnjaci upozoravaju da će sljedeća pandemija doći iz neočekivanog izvora – i to je nešto što bi se u velikoj mjeri moglo spriječiti ako zemlje sada poduzmu odgovarajuće mjere predostrožnosti.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koja je savjetnica Svjetske zdravstvene organizacije o inicijativama za javno zdravstvo, upozorila je da će se javna zdravstvena zaštita i potrošnja suočiti s “katastrofalnim posljedicama” ako se osnovna bolnička higijena ne poboljša i ne smanji uporaba antibiotika”.

Organizacija je rekla da bi takva epidemija na vrhuncu mogla ubiti 2,4 milijuna ljudi do 2050. godine. Bakterije otporne na lijekove već su odgovorne za tisuće smrtnih slučajeva, i ubile su više od 33.000 Europljana samo u 2015. godini.

OECD je izjavio da bi troškovi liječenja ovih infekcija mogli u prosjeku godišnje doseći oko 3,5 milijardi dolara u svakoj od analiziranih zemalja. Grupa je rekla da zemlje već troše oko deset posto svog zdravstvenog proračuna na tretman liječenja bakterija otpornih na lijekove.

OECD-ov voditelj Michele Cecchini izjavio je: “Antimikrobna rezistencija (AMR) košta više od gripe, više od HIV-a, više od tuberkuloze. A koštati će još i više ako zemlje ne poduzmu akcije za rješavanje ovog problema.”

U srcu ovog problema je prekomjerna upotreba antibiotika, a mi smo obasuti sa svih strana. Liječnici propisuju antibiotike za viruse, koji ne reagiraju na takve lijekove, koji također ulaze u naše tijelo kroz hranu koja se dobiva iz poljoprivrede i stočarstva koji također koriste takve lijekove. Kao rezultat toga, razvijaju se mnogi sojevi bakterija koji se mogu oduprijeti učincima antibiotika.

Otpornost je već nevjerojatno visoka u zemljama s nižim i srednjim dohotkom, sa čak 60 posto bakterijskih infekcija u državama poput Brazila ili Indonezije. Očekuje se da će rast infekcija biti 20 puta veći do 2030. godine.

Stručnjaci upozoravaju da čak i male porezotine, manje operacije i infekcije poput upale pluća mosu postati smrtonosne.

Skupina je također izrazila zabrinutost zbog otpornosti na druge i treće linije antibiotika, za koje kažu da će do 2030. godine biti 70% neučinkovite.

Ovi tipovi antibiotika trebali bi biti rezervirani za najgore scenarije, ali liječnici ih već koriste kada bi ih zapravo trebali koristiti manje sa napretkom medicine.

Kako izbjeći ovaj vrhunac pandemije?

OECD kaže da je jedini način da se ova izvanredna katastrofa spriječi je uvođenje velikih promjena u zdravstvu, i to odmah.

Na primjer, ističu da zdravstveni radnici trebaju poduzeti veće mjere kada je u pitanju higijena u bolnicama, provoditi redovito pranje ruku i uspostaviti stroža pravila sigurnosti.

Brža testiranja kako bi se utvrdilo jesu li infekcije virusne ili bakterijske, također mogu napraviti veliku razliku jer su antibiotici potpuno beskorisni u prvom slučaju.

Drugi pristup koji može biti koristan je “odgađanje recepta”, što znači da pacijenti trebaju čekati tri dana prije nego što podignu recept za antibiotike.

To je otprilike vrijeme koliko bi viralna infekcija trebala potrajati. U pokusima kroz ovaj pristup, dvije trećine pacijenata koji su imali prolongirane antibiotske recepte nisu nikada podigli u ljekarni svoje lijekove, što znači da nisu uzeli nepotrebne antibiotike i pogoršali problem.

Novi-Svjetski-Poredak.com