LAGALI SU VAS! MALA ŠVICARSKA NE POSTOJI: Talijanski ekspert izjavio da Balkanskim zemljama treba do 100 godina da dosegnu BDP zemalja EU

Matteo Bonomi sa Instituta za međunarodne odnose iz Rima smatra da će zemljama Zapadnog Balkana biti potrebno 60 do 100 godina da dosegnu prosječan bruto domaći proizvod zemalja Europske unije

Govoreći na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji „EU i Balkan: Povratak realpolitike“ u Medija centru u Beogradu, Bonomi je konstatirao da je politička ekonomija glavna prepreka za razvoj Zapadnog Balkana u pogledu demokracije, vladavine prava, stabilnosti i prepreka približavanju članstvu EU.

On je ocijenio da je kriza na Zapadnom Balkanu disproporcionalna snažnoj potrebi tih zemalja za integracijom sa EU.

„Rezultat je da su zemlje Zapadnog Balkana nagomilale trgovinski deficit sa EU od 97 milijardi eura, a paralelno su rasli njihovi dugovi. Istovremeno, pomoć dolazi iz pristupnih fondova i ona se kreće od 40 milijuna eura za Crnu Goru do 200 milijuna eura za Srbiju, što nije dovoljno da se premosti disbalans i pospješi razvoj zemalja Zapadnog Balkana“ – smatra Bonomi.

On je ocijenio da su sve zemlje Zapadnog Balkana ovisne o EU i da su, što se tiče ekonomije, te zemlje već dio EU, te se tako „72 posto njihove trgovine odvija sa članicama EU, a između 75 i 90 posto bankarskog sustava drže europske banke — njemačke, austrijske, talijanske, francuske i skoro sve balkanske države su usvojile euro kao svoju valutu“.

„Uprkos tome, to ne pomaže Zapadnom Balkanu u razvoju, i dalje je daleko od prednosti europskih integracija.

Procjenjuje se da će zemljama Zapadnog Balkana trebati 60 do 100 godina da dosegnu prosječni bruto domaći proizvod članica EU“ – rekao je Bonomi.

Kako kaže, Srbija i Bosna i Hercegovina još uvek nisu dosegle svoj BDP iz 1989. godine, a Crna Gora je to uspjela tek prošle godine.

On je upozorio da će do sredine stoljeća još dva milijuna ljudi napustiti Zapadni Balkan, što se u ekonomskom pogledu može odraziti na smanjenje mogućnosti za rast i razvoj, a u političkom, dovesti do novih nestabilnosti. Bonomi je primjetio i razlike u odnosu prema benefitima koje donosi članstvo u EU.

Kaže da su najviše skeptični građani Srbije i Bosne i Hercegovine, manje Crnogorci, a najmanje Albanci, te da je Albanija u proteklih 30 godina udvostručila svoj BDP.

„Ljudi su sve manje uvjereni da EU može da ponuditi rešenje za ekonomske probleme“ – rekao je on.

Talijanski ekspert, koji je radio na programima „EU, politika i institucije“ i „Istočna Europa i Euroazija“, posebno posvećen procesu integracije Balkana u EU, naglašava da se EU treba fokusirati na ekonomski razvoj i da se politika proširenja ne može odvijati bez ekonomskog približavanja zemalja.

„EU mora naći način da izdvoji više sredstava koja bi bila proporcionalna nivou ekonomske integracije Zapadnog Balkana i EU“, rekao je Bonomi.

„Zapadni Balkan se nalazi među najosetljivijim članicama EU, u političkom, ekonomskom i sigurnosnom smislu, i ne bi smio biti izuzet iz šireg procesa konsolidiranja EU, posebno ako hoćemo spasitimo EU“, rekao je Bonomi.

(vestinet.rs)